JA, JESUSA
Autor | ELENA PONIATOWSKA |
Prevoditelj/ica | Željka Lovrenčić |
Kategorija | Beletristika |
Raspoloživost | Dostupno |
Godina | 2016 |
ISBN | 978-953-58389-4-4 |
Uvez | Meki |
Broj stranica | 378 |
Format | 16 cm x 24 cm |
Cijena | 15.79 € | 118,97 kn |
Brza GLS dostava: 2-5 radnih dana
Besplatna dostava iznad 36€ (271,25 kn) za područje Republike Hrvatske
Plaćanje karticom ili gotovinom
Opis
Roman Ja, Jesusa najveće živuće meksičke novinarke i spisateljice Elene Poniatowske konačno je preveden na hrvatski jezik. Jesusa Palancares, jedan od najosebujnijih ženskih likova svjetske književnosti, hrabra je žena koja od svoje najranije mladosti luta sama Meksikom, sudjeluje u Meksičkoj revoluciji i bori se za egzistenciju vlastitim radom, ne pristajući na kompromise i konformizam. Itekako svjesna društvene nejednakosti i nepravde, Jesusa nam daje novo viđenje Meksičke revolucije iz perspektive žene te nižeg društvenog sloja. Budući da se lik Jesuse Palancares temelji na stvarnom životu siromašne pralje iz Grada Meksika, roman Ja, Jesusa vjerodostojan je i neprocjenjiv dokument svoga vremena, Meksika siromašnih i obespravljenih prve polovice 20. stoljeća.
Roman je sa španjolskog prevela Željka Lovrenčić, ugledna hispanistica i prevoditeljica, koja je, između ostaloga, prevela na hrvatski jezik i djela Miguela de Cervantesa, Carlosa Fuentesa i Juana Rulfa.
“Njezina priča zabilježena u romanu “Ja, Jesusa” jedinstvena je po tome što je Poniatowska dala glas ženi iz najnižeg društvenog sloja, kroz njezinu optiku vidimo i Meksičku revoluciju i tadašnje društvo, što je do tada iz te perspektive bilo nezabilježeno. I zato je “Ja, Jesusa” zapravo dokument koliko i roman.” (Karmela Devčić, “Jedna od najprevođenijih meksičkih spisateljica: Sirotinja me podučila kako moram živjeti”, Jutarnji list, 16. 7. 2016.)
Cijeli članak pročitajte ovdje.
“Budući da se lik Jesuse Palancares temelji na stvarnom životu siromašne pralje iz Grada Meksika, roman ‘Ja, Jesusa’ vjerodostojan je i neprocjenjiv dokument svoga vremena, Meksika siromašnih i obespravljenih prve polovice 20. stoljeća.” (V. I., “Žensko viđenje Meksičke revolucije u hrvatskom izdanju”, Tportal, 26. 5. 2016.)
Cijeli članak pročitajte ovdje.